Iha Munisipiu Manufahi iha Fatin Istoria no Turismo
Pontu primeiro, Funu Manufahi komesa tan malae
viola Princesas Timor nian:
Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene,
Liurai sira mai Dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portugues sira. Iha
tinan ne’e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foi kaben i nia lori nia fe’en
mai hotu Dili. Loron ida D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae Governador
Capitão-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fe’en ba
hasoru malu ho nia, i nune’e Governador ne’e viola tia D.Boaventura nia fe’en.
Malae governador ne’e, laos viola deit D. Boaventura nia fe’en, nia mos viola
D. Luis, Oecusi, nia alin feto. Princesa rua ne’e hatete sai ba D. Boaventura
ho D. Luis katak Governador halo a’at sira, i nune’e, D. Boaventura hirus hodi
oho malae governador ne’e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane. Mai hosi
historia abusus ne’e, Timor lakon kedas konfiansa ba malae sira, i nune’e, hahu
Funu Manufahi atu lori duni malae sira sai hosi Timor.
Malae lae tuir lia lo’os i lae halo justisa kona
ba abusus nebe princesas sira hetan hossi governador ne’e. Iha 1911 – 1912,
malae hetan forsa complete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador
mate ne’e. Malae sira lori soldados ho kilat foun mai hosi Portugal, Angola,
Mosambike ho Goa. Sira mos hetan apoio hossi reino-reino Timor nebe sira lohi
ba tuir sira funu kontra D. Boaventura. Roahi funu ida mos mai hosi Portugal
lori tiru hossi tasi Betanu. fatin luak sai hanesan sai nudar fatin istoriku
ida husi Avo Dom Boaventura ne'ebe halo funu hasoru kolonialista no imperalista
iha 1912, to agora fatin ne'e sai nudar fatin Turistico. Hodi atrai ema no
Turista sira no mos ba estranjeiro ne'ebe to agora dadauk sei ba vizita nafatin
Monumento refere...
0 komentar:
Posting Komentar